Novo Virje nalazi se na sjeveroistoku Koprivničko-križevačke županije i ima oko 1600 stanovnika na površini od 37 km².
U njezinom sastavu nalaze se tri naselja: Medvedička, Drenovica i Crnec. Mjesto graniči na sjevernoj strani s republikom Mađarskom. Smješteno je uz tok Drave i njenih rukavaca. Plodne naplavine omogućuju mu uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, poglavito kukuruz, povrće te naročito lucernu djetelinu koja u ovome djelu Podravine najbolje uspijeva. Tu je poznato svinjogojstvo i stočarstvo sa simentalskim govedima.
Asfaltirane ceste povezuju Novo Virje prema istoku s Viroviticom, prema jugozapadu s Đurđevcem i prema zapadu s Koprivnicom, županijskim sjedištem. Preko Drave još prometuje skela koja povezuje Novo Virje s njegovim nekadašnjim naseljem Bukevljem, od kojega je, nakon preseljenja stanovnika na južnu stranu rijeke, još ostalo samo raspelo.
Novo Virje počelo se razvijati u urbanu cjelinu nakon ukidanja Vojne Krajine 1872. god. Tada su se raspale i obiteljske seljačke zadruge pa su poneki najmlađi njihovi članovi morali preseliti na tz. Virovske konake. To su bili do tada salaši matične općine Virje.
Ti salaši bili su razbacani između gustih šuma, šumaraka, močvara i bara, omeđeni s jedne strane Dravom, a s druge gustim šumama i pješčanim dinama, tzv. "Hrvatskom Saharom".Oni su postojali još za vrijeme turskih provala kao idealno sklonište pred neprijateljem.Tu i tamo boravio bi na njima cijeloga ljeta pokoji pastir i brinuo o stoci i svinjama , kupio žir i spremao ga za zimu, ugotovljavao sir i maslac, nadzirao salaške zgrade.Zbog prostorne udaljenosti, Novo virje odvaja se od svoje matične općine 1943. god. i postaje samostalna općina do 1957., a tada zbog područnih reformi potpada do 1997., pod druge administrativne jedinice kao njihov sastavni dio.
Općinu Novo Virje danas vodi načelnik Branko Mesarov i 3 zaposlena djelatnika.